Hortenzije su jedan od najljepših cvjetova. Mnogi ih nazivaju kraljicama cvijeća zbog predivnih pastelnih boja, raskoši, ali i velikih cvjetova koji su specifični upravo za njih. One su jedan od omiljenih cvjetova kada je riječ o bidermajeru, a sve više se koriste za dekoraciju unutrašnjih prostora mameći poglede ljubitelja cvijeća.
Smatra se da hortenzije svoje poreklo vuku iz Sjeverne Amerike, a u Evropu stižu u drugoj polovini 18. vijeka. Prvobitno su se uzgajale u Japanu u kojem je i dan danas običaj da se voljenim osobama poklanjaju hortenzije, jer se na taj način pokazuje ljubav i poštovanje.
Simbolišu ljubav, srdačnost i smatra se da unose mir u kuću.
Sam naziv hortenzija (hydrangea) dolazi od grčke riječi hydros(voda), i danas postoji oko 75 vrsta hortenzija. One su ljubiteljima cvijeća prvenstveno poznate kao biljke koje se gaje u vrtovima, a najprodavanije su u obliku sječenog cvijeća budući da se poklanjaju za raznolike prilike.
Postoje u raznim bojama od kojih su najpopularnije plava, roza, crvena, ljubičasta i bijela. Cvjetaju od ranog proleća, pa sve do kraja oktobra, a možete da ih uzgajate u vrtovima, na balkonima i na taj način da ukrasite svoje okućnice divnim pastelnim tonovima.
Prije nego što krenete u samostalnu sadnju hortenzija dobro se pripremite kako biste bili informisani o što više detalja. Hortenzije mogu da narastu od 50cm, pa sve do primjeraka od 2 metra.
Odaberite pravu vrstu hortenzije za svoj unutrašnji prostor. Najadekvatniji je odabir otpornijih i jednostavnijih vrsta hortenzija, posebno ako ste novi u svemu tome. Pokušajte da pronađete “hydrangeu macrophylliu”.
Prije sadnje važno je da vodite računa o veličini saksije. Poznato je da su hortenzije biljke koje za relativno kratko vrijeme mogu dosta da narastu tako da nemojte da budete iznenađeni ako tegla ubrzo postane mala za vašu omiljenu biljku.
Kako raste cijela biljka tako rastu i svi ostali dijelovi poput korenja koje se grana i širi, što znači da je biljci potrebno više prostora.
Hortenzije vole sjenovita mjesta. U jutarnjim satima više im odgovara sunčeva svetlost dok u popodnevnim satima one više preferiraju hladovinu. Znači hortenzije treba da imaju dovoljno svetlosti, ali ipak im ne odgovara da su izložene na direktno sunce jer tako mogu da se “spale”. Bitna je indirektna svjetlost.
Važno je da se napomene da je kod tla bitno da ono zadržava vodu, ali da nije pretjerano vlažno. Ako ne znate koliki je pH vaše zemlje kod kuće u vrtnim centrima možete jeftino da kupite pH tester. Savjetuje se da se kućne hortenzije umjereno zalijevaju dva puta na dan ujutru i uveče, ali to nije univerzalno pravilo. Potrebno je da sami pratite stanje vaše hortenzije i da na taj način dozirate dodavanje vode, Nije ih potrebno napajati, jer preveliki višak vode može da im šteti. Umjerenost je ključna riječ.

Boja hortenzija
Boja hortenzija zavisi o sorti koju imate, a sama kiselost tla utiče na boju hortenzija. Niža kiselost tla 5.5pH (i niže) daće plave hortenzije, srednja kiselost (5.5- 6.5pH) roze hortenzije, a sve iznad 7 pH crvene tonove hortenzija.
Ako primetite da biljka počinje da ima smeđu boju na rubovima i vidite da je kao suha, to predstavlja potencijalni signal da je možda držite na toplom prostoru sa suvim vazduhom ili da je korijenje hortenzija nakupilo dosta soli. To znači da korijenje treba da isperete i da je presadite u novu, svježu zemlju. Hortenzije su osetljive. Ne vole promahu niti da ih previše dodirujete.
Kako da pretvorite boju cvjeta u plavu i zadržite je?
Pijre svega morate da se fokusirate na zemlju.
Ružičaste hortenzije možete da pretvorite u plave koristeći bazični sumpor i gips. Sipajte tanak sloj u rupu koju ste iskopali za sadnju cveta, a koja je šira bar desetak centimetara od sadnice. Proverite da li je tlo vlažno i dobro ga zalijte kada završite. Dodavanjem malča od oko 4-5 cm oko korena pomoćiće da se vlaga duže zadržava. Hortenzije nisu otporne na sušu, te je redovno zalivanje primarna mera nege.
Promjena boje nije brz proces – ne očekujte trenutne rezultate. Nekada je potrebna cijela sezona da bi počele da mijenjaju boju. Nakon dvije do tri aplikacije zakiseljivača, cvijeće može u septembru da ima blago plavu boju.
Zakiseljavanje tla mora da se radi svake godine kako bi se plava boja zadržala. U godini kada je klima nešto toplija – kiseljenje tla se radi 3 puta, a ako je hladnije onda samo 2 puta godišnje, navodi Agromedia.
Promeniti i zadržati boju hortenzije mnogo je lakše kada je u saksiji nego u vrtu. To je zato što u startu možete koristiti mješavinu zemlje za biljke koje vole kiselo tlo, a kasnije održavanje se može svesti na jednu do dve primene zakiseljivača tla godišnje.

(Blic Žena)