NAJGORA VRSTA RIBE: Razara srce i diže holesterol, svi je rado kupuju…
Nisu sve vrste ribe podjednako zdrave. Među onima koje često konzumiramo kriju se i vrste koje mogu štetiti srcu i povećavati nivo holesterola u krvi.
Jedna slatkovodna riba blagog i prijatnog ukusa izuzetno je popularna u Bosni i Hercegovini. Ipak, važno je znati da nije svaka riba dobra za zdravlje. Postoje vrste koje, uprkos popularnosti, mogu negativno uticati na organizam.
Riba se često preporučuje jer je bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminima D, E, A i vitaminima iz B grupe, kao i brojnim mineralima. Takođe predstavlja odličan izvor proteina. Međutim, to ne znači da su sve vrste ribe jednako korisne.
Koju ribu birati, a koju izbjegavati?
Stručnjaci savjetuju da se u ishranu uključe skuša, haringa, polak, bakalar, losos, smuđ, sardine i tunjevina. Mnogo zavisi i od porijekla ribe. One iz Atlantskog i Tihog okeana obično sadrže manje žive. Prema navodima Medoneta, odrasla osoba bi morala pojesti i desetak konzervi tunjevine da bi došlo do trovanja ovim elementom.
Kod trudnica i žena koje planiraju trudnoću situacija je drugačija. Institut za majku i dijete preporučuje da one konzumiraju samo nemasne i nepredatorske vrste ribe iz Atlantskog i Tihog okeana, kao i iz Sjevernog mora. Isto važi i za malu djecu.
Koje su najgore vrste ribe za zdravlje?
Pangasius – gotovo bez omega-3 masnih kiselina
Jedan od glavnih razloga zbog kojih jedemo ribu jeste unos omega-3 masnih kiselina. Nažalost, pangasius ih sadrži veoma malo. Iako je blag i prijatan za jelo, veoma je rasprostranjen u BiH. Ova riba potiče iz Vijetnama, gdje se uzgaja u lošim uslovima, u velikoj gužvi, zbog čega se ne može prirodno razmnožavati.
Zbog toga se ribi daju hormonske injekcije (horionski gonadotropin), a hrani se mješavinom ribljeg brašna, soje i kasave. Sve te supstance na kraju dospijevaju i u ljudski organizam.
Tilapija – povećava loš holesterol
Tilapija je još jedna azijska slatkovodna riba koja se vještački uzgaja u zagađenim rezervoarima. Često sadrži hormone i supstance koje ubrzavaju rast. Bogata je arahidonskom kiselinom iz omega-6 grupe, čiji višak može izazvati upalne procese, bolesti srca i ubrzano starenje ćelija.
Nilski smuđ
Ova riba ima nemasno meso, dosta proteina i obiluje vitaminom A. Međutim, sadrži vrlo malo omega-3 masnih kiselina, a ima mnogo palmitinske kiseline, koja podstiče stvaranje lošeg (LDL) holesterola.
Butterfish – sadrži teško probavljivu kiselinu
Kod ove ribe potvrđeno je prisustvo opasne i neprobavljive oleinske kiseline u obliku voskastih estara. Njena česta konzumacija može dovesti do proljeva, mučnine i povraćanja.
Škampi – problematični uslovi uzgoja
Masovni uzgoj škampa često se odvija u lošim i nehigijenskim uslovima. Osim toga, mnogi ih ne čiste pravilno prije upotrebe, pa se zajedno s mesom unosi i sadržaj iz crijeva (crna linija na leđima). Iako su dobar izvor proteina, škampi mogu doprinositi povećanju lošeg holesterola.
Zaključno, iako se riba smatra jednom od najzdravijih namirnica, njen pozitivan uticaj na organizam zavisi od vrste koju biramo i načina na koji je uzgajana. Nisu sve ribe podjednako bogate omega-3 masnim kiselinama niti jednako sigurne za redovnu konzumaciju. Slatkovodne i vještački uzgajane vrste, poput pangasiusa i tilapije, često imaju slabiju nutritivnu vrijednost i mogu doprinijeti povećanju lošeg holesterola.
Zbog toga je važno da se prilikom kupovine informišemo o porijeklu ribe i da prednost damo morskim vrstama sa provjerenih područja, poput skuše, sardine i lososa. Umjerenost, raznovrsnost i pravilan izbor ribe ključni su faktori za očuvanje zdravlja srca, krvnih sudova i cjelokupnog organizma.