Posadite PARADAJZE na ovaj način i oni će se udvostručiti: Otporne na bolesti, čak i na sušu!

Paradajz je među najpopularnijim kulturama i ne nedostaje u gotovo ni jednom povrtnjaku.
Iako je uzgoj paradajza relativno jednostavan, važno je slijediti određene korake koji će dovesti do maksimalnih prinosa.
Stoga naučite kako postići još bolje rezultate uz minimalan napor.
Jutjub kanal Lekovite Biljke dao je savjete kako posaditi paradajz kako bi plodovi bili veći, a biljke otpornije.

Iako vam može izgledati čudno da neko sadi rasad paradajza do lista, duboka sadnja je apsolutno neophodna.
Najbolje rezultate ćete postići kada paradajz uzgajate na rastresitom, dreniranom i zagrijanom zemljištu.
Tlo bi trebalo biti bogato hranjivim tvarima, a južna orijentacija je idealna.
Najveća masa korijenskog sistema razvija se do dubine od 40-50 cm, što zavisi od kvaliteta tla.
Grm paradajza je razgranat i njegova visina može varirati od pola metra do oko 3 metra, što zavisi od izbora i načina uzgoja.
Paradajz je biljka koja voli toplotu i zahteva puno svetla.
Klasifikovana je kao biljka sa srednjim potrebama za vodom.
Kritični period za vlagu je period cvetanja i plodonošenja, koji traje jedan do dva meseca.
U sklopu plodoreda u bašti dobro je uzgajati paradajz u bašti nakon zelene salate, spanaća, mladog luka, rotkvice i sličnih kultura.
Naprotiv, nikada se ne smije uzgajati nakon paprike, patlidžana ili krompira.
Važnost duboke sadnje grmova paradajza je da će paradajz ukorijeniti gdje god mu je stabljika zakopana u zemlju.
Čim stabljika paradajza dodirne tlo, počinju se formirati mali bijeli korijeni.
Paradajz uzima iz zemlje kroz svoje korijenje (kao i svaka druga biljka) ono što joj je potrebno za svoj razvoj i rast.
Što dublje zakopate paradajz, to će se veći i jači korijen razviti.

Koliko duboko saditi rasad paradajza?
Preporučuje se da se do 2/3 biljke potopi u zemlju kako bi biljka u potpunosti razvila snažan korijen.
Ako niste sigurni koliko duboku rupu iskopati, prvo izmjerite biljku – vjerovatno će biti dublja nego što mislite.
Najbolje vrijeme za sadnju paradajza u otvorenom vrtu je kada naraste do visine od oko 15-30 cm.
Ipak, još nije kasno posaditi paradajz, čak i ako je već malo viši – možete ga s vremenom posaditi još dublje i on će biti jači i otporniji.
Uklanjanje donjih listova i stabljika nije važno, možete ih sigurno posaditi s ostatkom biljke.
Međutim, ako vam to olakšava sadnju, možete ih ukloniti prije sadnje.
Dobra priprema tla je važna prilikom sadnje, pa pazite da tlo nije zbijeno ili tvrdo.
Novi korijenski sistem neće moći rasti i prodrijeti u zbijeno tlo i stoga bi proces duboke sadnje u ovom slučaju bio uzaludan.
Prvo okopajte zemlju dok ne bude dovoljno rahla, a zatim možete dodati kompost.

Postoje 2 načina duboke sadnje paradajza.

Metoda dubokih jama
Ova metoda je najčešća, ali može biti teška na zbijenom tlu.
Jama bi trebala biti dovoljno duboka da zakopa veći dio stabljike, odmah ispod gornje linije listova.
Prvo u jamu sipajte peletirano đubrivo, kao što je pileće gnojivo.
Pokrijte malo zemlje tako da korijenje ne bude u direktnom kontaktu s gnojivom.
Zatim sipajte vodu u jamu.
Zatim ubacite korijen sadnice paradajza prema gore navedenim uputama i prekrijte zemljom.
Ako se bojite da bi vam hladnoća prvih dana mogla oštetiti paradajz, možete napraviti zaštitni štit za njih od plastične boce.
Koristite veću plastičnu bačvu i odrežite dno.
Zatim pokrijte paradajz tako da preživi kritične dane.
Čim prođe opasnost od mraza, otkrijte paradajz i ostavite ga da slobodno raste.

Sadnja bočno
Ova sadnja je idealna ako vam je tlo malo zbijeno ili ako ne možete iskopati dovoljno duboku rupu.
Iskopajte brazdu dubine oko 15 cm, položite sadnice paradajza bočno pod blagim uglom tako da gornji listovi budu otkriveni i ispunite tlo oko stabljike.
U ove rovove prilikom sadnje možete dodati kompost, dvorišni gnoj ili odgovarajuće peletirano gnojivo kako bi biljka imala sve što joj je potrebno za zdrav početak.
Temeljito zalijte paradajz nakon sadnje i vodite računa o pravilnom zalivanju tokom cijele vegetacijske sezone kako biste održali snažan i zdrav korijenski sistem.
Važno je samo da je udio fosfora veći od udjela dušika i kalija, jer je fosfor neophodan za dobar razvoj korijena.
Da bi paradajz lijepo rastao uspravno, dajte mu odgovarajuću potporu – pričekajte da biljka sama malo poraste uspravno, što može potrajati oko 24 sata, a zatim je vezati.
Postoje različiti načini vezanja paradajza – možete staviti drvene ili PVC stubove koji se mogu više puta koristiti. Na njih možete postaviti i različite strukture na koje možete vezati sadnice.
Za pričvršćivanje možete koristiti i posebne gumene kopče, koje neće oštetiti biljke.
Ovo je zaista najbolji način da imate zdrave i jake usjeve.
Ne zaboravite da redovno zalivate i đubrite paradajz.
Saznajte više u priloženom videu.

Sretno!